Naše prvo poznato prezime dolazi od Pruskog plemića Michaela Fehnricha (rođenog 1628.) koji je imao tri sina; Johannes FENRICH, Joseph FAEHNRICH i George Anton FEHNRICH. Jedini razlog za različito pisanje prezimena kod njegovih sinova bila je slučajna pogreška prilikom upisa novorođenih u maticu krštenih. Iako je Johannes FENRICH imao čak 7 sinova i jednu kćer: Pius FAHNRICH, Gustav FAEHNRICH, Fidel FAEHNRICH, Heinrich FENRICH, Michael FAEHNRICH i Herman FENRICH... Heinrich nije volio rad na farmama, ali je u 26. godini postao feudalni lord, a kasnije, vlastitim zalaganjem, i Lord protektor Donje Pruske (zajedno sa Minsterškim protektoratom. 18 svibnja 1776. oženio je rusku plemkinju Varietu Grgoljevu, porijeklom iz poznate ruske loze Grgoljevijanaca (otac joj je bio guverner Dmitrij Grgoljevič).
Heinrich Fenrich živio je pune 84 godine sasvim bezbrižno, te naposlijetku ostavio svo svoje naslijedstvo, uključujući i protektorsku titulu, svome najstarijem sinu, Lordu Johannesu II. Von Fenrichu.
Došavši na vlast, Johannes se zalagao za proglašenje Pruskog kraljlevstva Carstvom, te s time, i političkog priključenja Donje Saske u sastav tada moćne Prusije.
Johannes II. za sobom je ostavio kćerku Lillu i sina jedinca, pravnog nasllijednika, Gustava II. od Pruske, velikog slikara (slika gore: Autoportret, G. Fenrich).
Gustav II., kako u je u povjesnim izvorima zabilježeno (prvenstveno u ljetopisima obiteljskim, autora oca Gehrarda), "milošću je božjom dobio dva sina, uzorita i učena mladića (...)". To su bili Mark Von Fenrich, i Gustav III. Von Fenrich.
Mark Von Fenrich bio je vrlo učen čovjek; završio je čak dvije poznate škole (U Munsteru i Kolnu) te na kraju, izučio za zvanje svećenika. U benediktinski je red primljen 12. srpnja A.D. 1799., te nakon nekog vremena, gradiran je u Kolnskog nadbiskupa. Za razliku od Marka, Gustava III. nije toliko privlačila religija, barem ne utoliko koliko je volio politiku. On 1801. podiže svoju rezidenciju - veliki dvorac Fenrichburg, nedaleko od Munstera. Ovo razdoblje (od 1800.-te do 1834.) genaolozi još nazivaju i "Zlatnim dobom Fenriburške dinastije". Iste je godine (1801.) osnovana i, spomenuta, Fenriburška monarhija, koja do danas broji gotovo 30 generacija plemstva. Obitelj se s vremenom razišla na mnoge kontinente i države, ali je pravo središte društveno-političkog života pravih Fenrich, s istančanim osijećajem za pripadnost svome slavnom rodu, bio srcu im prirastao Fenrichburg - prekrasno imanje s perivojima i fontanama.
